Moj internet dnevnik
Život je rijeka koja
slike
.
7
7








8
Brojač posjeta
9906
Blog
ponedjeljak, siječanj 26, 2009

                                 JEDNA PRIĆA

                            ……………………

 

Dan je bio užasan , počeo je već rano sa problemima  i već sam pomalo kipjela  i samo čekala žrtvu na kome bi se istresla.    Mrzim kad me tako od ranog jutra drži  i ne popušta nervoza , nije pomogla ni dobra turska kava , ni tuširanje u vrućoj vodi . Na brzinu sam se spremila i izletjela iz kuće misleći možda me prođe na svježem zraku . Da svježi zrak možeš misliti , magluština kao mlijeko ne vidi se prst pred nosom..Još sam malo ostala razmišljati u autu  , dal krenuti ili se ponovno uvući u krevet i cijeli dan ne izaći iz sigurnosti moga jorgana . Ipak savjest je učinila svoje , moram obaveze čekaju  upalim automobil i krenem . Do grada uz dobru muziku došla sam na svoje , čak i pjevušila pomalo svojim promuklim glasom. 

     Ušavši u robni centar  gužva me dotukla  na brzinu sam pokupovala što sam namjeravala i izletjela  van .. Još da sam uspjela izbjeći staru susjedu iz zgrade gdje smo prije živjeli , bilo bi milina , ali kažu kad te krene drži te …. Tko izmisli te blesave poslovice ,  nažalost istinite , slijedilo je masiranje prema vječnoj shemi ,, pa kako si kako djeca , jeli se koja udala , imaš li unučadi , a onda pohvale o njezinoj ljubimici , koja je morala jesti na stepenicama u haustoru  kao mala i derala se da je cijela zgrada čuje , i zbog nje su stepenice vječno bile ljepljive i zamazane , koju je sa mojom pojavom plašila ako nije htjela jesti ,,, a sad je postala prava dama , završila škole i, i, i, jao  ne mogu više , na brzinu joj se izvinem i odjurim kao da me sto vragova goni .

    Ajme,,, konačno  sama …., e sad bi mi pasala jedna dobra kavica , u miru onako sama , krenem ka kafiću preko ulice već zamišljajući   miris kave, kad odjednom gubim tlo pod nogama , stotinkom sekunde sam lebdjela u zraku dok sam opet uspjela osjetiti tvrdo tlo pod nogama , predahnula sam ,  dobro nisam pala nisam se slomila , ali što je to ????? Kako sam mokra do struka , od čega ???? Pogled mi krene prema nogama , usput sam ošinula prolaznike pogledom , koji su buljili u mene i sakrivali smijeh ne bi li izgledali zabrinuto , shvatila sam zašto se smijulje vidjevši sebe do struka u rupi uz cestu !!!!

   Zemljo otvori se pomislila sam , kud gledati od srama , normalno nisam vidjela traku i upala u tek iskopanu rupu punu vode ,e dakle to mogu samo ja .





zivotjerijeka @ 17:07 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
Arhiva
« » vel 2018
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
Dizajn bloga
/
Index.hr
Nema zapisa.